BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Ukrajina i Novorusija iz minuta u minut - 26.03.

27.03.2019. god.

  


Karta povlačenja teškog naoružanja - kliknuti za uvećanje  

 
Sprovođenje Minskih sporazuma - kliknuti na kartu za uvećanje


Karta situacije na frontu za 24.03. (karta kijevskih snaga) - kliknuti na kartu za uvećanje



Ispod se nalazi interaktivna mapa bojevih dejstava u Novorusiji - 
 Klinuti ovde ili na mapu ispod





 

  OVDE možete pogledati hronologiju događaja u Ukrajini i Novorusiji po danima 


Pregled dešavanja na ratištu u Novorusiji za 26
.03.


Stanje na frontu .


Pregled političko-ekonomskih i drugih vesti za 26.03
.
 

 Rusija primorana da odustane od slanja posmatrača u Ukrajinu - Rusija je primorana da odustane od slanja posmatrača u Ukrajinu kako se oni ne bi izlagali pretnji namernog krivičnog gonjenja, navodi se u komentaru Ministarstva spoljnih poslova Rusije u vezi sa odbijanjem akreditacije ruskim posmatračima OEBS-a na predsedničkim izborima u Ukrajini.

„Ovih dana je objavljeno da je Centralna izborna komisija Ukrajine donela nezakonitu odluku da odbije Kancelariju za ljudska prava OEBS-a za akreditovanje 24 državljanina Rusije u sastavu misije Kancelarije za praćenje predsedničkih izbora u ovoj zemlji… ’Opravdanje‘ za takve postupke su nove izmene u zakonu koje je Vrhovna rada na brzinu usvojila u februaru, kada je misija Kancelarije za ljudska prava već bila u fazi raspoređivanja u Ukrajini“, navodi se u komentaru.

Ministarstvo ističe da „diskriminatorni koraci ukrajinskih vlasti u praksi oduzimaju ruskim ekspertima mogućnost da učestvuju u posmatračkoj misiji Kancelarije“.

„U nastalim uslovima Rusija je primorana da odustane od slanja posmatrača u Ukrajinu kako ih ne bi izlagala pretnjama krivičnog gonjenja“, zaključilo je Ministarstvo spoljnih poslova.

U saopštenju se dodaje da će Moskva pažljivo pratiti predizbornu kampanju u Ukrajini u tesnoj saradnji sa Kancelarijom za ljudska prava i drugim strukturama koje prate situaciju u vezi sa demokratijom i ljudskim pravima u toj zemlji.

„Sudeći po onome što već danas vidimo u Ukrajini, Kijev očigledno ima šta da skriva i od svog stanovništva i od međunarodne zajednice“, ukazalo je rusko Ministarstvo.

Moskva se nada da će Kancelarija za ljudska prava nakon objavljivanja rezultata ukrajinskih izbora, „uprkos odsustvu ruskih posmatrača u zemlji, moći da pruži međunarodnoj zajednici objektivnu, pouzdanu i iskrenu sliku, bez političke pristrasnosti i bez straha da će izazvati negativnu reakciju ukrajinskih vlasti koje sponzoriše Zapad“.

Predsednički izbori u Ukrajini održaće se 31. marta. Na mesto šefa države pretenduje 39 kandidata.

Specijalna brigada Rosgvardije će čuvati Krimski most Rosgvardija je formirala specijalnu pomorsku brigadu u Kerču kako bi čuvala Krimski most, izjavio je general Viktor Zolotov u intervjuu za RIA Novosti.

Jedinica raspolaže velikim arsenalom sredstava koji može sprečiti bilo kakvu diverziju sa kopna i mora, naglasio je on.

Krimski most iz Krasnodarskog kraja je najduži u Rusiji. Njegova dužina iznosi 19 kilometara.

Početak saobraćanja vozova zakazano je za decembar 2019. godine.

„Moje lično uverenje je da je ukrajinska strana umešana u katastrofu ’boinga‘“ Ukrajinska strana umešana je u rušenje malezijskog „boinga“ na letu MH-17 iznad Donbasa u julu 2014. godine, izjavio je na konferenciji za novinare bivši oficir Službe bezbednosti Ukrajine (SBU) Vasilij Prozorov.


„Moje lično uverenje i ono je potkrepljeno… informacijama, ukrajinska strana je umešana u katastrofu ’boinga‘“, rekao je on.

Posle pada aviona usledila je „fenomenalno brza reakcija ukrajinske vlade“. „Nedvosmisleno sam mislio da su predsednik Porošenko i njegova pres-služba znali za to unapred“, istakao je Prozorov.

Osim toga, zabrinulo ga je da „vazdušni prostor iznad ratne zone u Donbasu nije bio zatvoren“.

On je obratio pažnju na to da je na sve pokušaje da sazna okolnosti katastrofe, na primer, u razgovoru sa oficirima Generalštaba, dobijao odgovor: „Ne petljaj se u ovo ako ne želiš nevolje“.

„Ali nešto ipak procuri i ja analizirajući informacije mogu da pretpostavim ko je umešan u skrivanje tragova ovog zločina. Mislim da su to dve osobe: sadašnji zamenik šefa Porošenkove administracije Valerij Kondratjuk i aktuelni načelnik Glavne uprave obaveštajne službe Ministarstva odbrane Vasilij Burba“, istakao je bivši oficir SBU.

Putnički avion „boing 777“ kompanije „Malezija erlajns“, koji je leteo od Amsterdama za Kuala Lumpur, srušio se 17. jula 2014. godine u blizini Donjecka. U avionu se nalazilo 298 putnika i članova posade i svi su poginuli. Kijev je za katastrofu optužio ustanike u Donbasu, koji su izjavili da nemaju sredstva koja bi mogla da obore avion na toj visini. Bez obzira na ratna dejstva, Kijev nije zatvarao nebo iznad Donbasa za međunarodne putničke avione. Za istragu o avionskoj nesreći formirana je međunarodna Zajednička istražna grupa koju čine predstavnici Australije, Belgije, Malezije, Holandije i Ukrajine.

Međunarodna istražna grupa predstavila je preliminarne rezultate istrage o padu MH17 na istoku Ukrajine. Grupa tvrdi da je malezijski „Boing 777“ oboren iz raketnog sistema „buk“, koji pripada 53. raketnoj brigadi Vojske Rusije iz Kurska. Moskva kategorički negira te optužbe.

Ministarstvo spoljnih poslova Rusije je saopštilo da su optužbe Međunarodne istražne grupe o umešanosti Rusije u pad malezijskog „boinga“ neosnovane i da izazivaju žaljenje, kao i da je istraga pristrasna i jednostrana. Takođe, Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da nijedan protivraketni sistem Oružanih snaga nikada nije prešao rusko-ukrajinsku granicu. 

Ukrajina predložila članicama EU da iznajme trećinu njenih skladišta gasa Ukrajina je predložila članicama EU da iznajme trećinu njenih skladišta gasa, navodi se na sajtu kompanije „Ukratransgas“.

Kako se navodi u saopštenju, to će navodno osigurati neprekidne isporuke gasa u Mađarsku u slučaju da Rusija prekine tranzit. Kompanija ukazuje da Mađarska svakodnevno troši oko deset milijardi kubnih metara goriva, od kojih dve trećine dobija iz Rusije.

U saopštenju se navodi da Kijev sada može da predloži potrošačima kapacitet skladišta za oko 12 milijardi kubnih metara gasa, dok maksimalni dnevni obim povlačenja iz skladišta može dostići 260 miliona kubnih metara. Pritom, tehničke mogućnosti izvoza gasa neposredno u Mađarsku su ravne 68 miliona kubnih metara dnevno. Ukazano je i da je ovakve usluge Ukrajina spremna da predloži i drugim evropskim državama.
Ukrajina - iz minuta u minut -

 

 



  • Izvor
  • / vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Žena predsednika Ukrajine Olena Zelenska stigla je 12. maja u Beograd. Poseta je održana u društvu supruge predsednika Srbije Tamare Vučić. Žene su pratili ministri spoljnih poslova Srbije i...


Sveopšti napad na Rafu u Gazi samo bi izazvao „anarhiju“, insistira američki državni sekretar

Nova poljska vlada otkrila je kriminalne radnje tokom revizije inicijative #StopRussiaNow


„Rusi su samo ušetali“ na teritoriju koju drže kijevske trupe, izjavio je ukrajinski vojnik

Andrej Belousov je istakao potrebu da se smanji birokratija i poboljša blagostanje vojnog osoblja



Ostale novosti iz rubrike »